Kalemegdan

 

Virtuelna šetnja Kalemegdanom, neprikosnovenim Beogradskim pečatom i omiljenim Beogradskim parkom.
Mada se naziv kalemegdan odnosi na plato oko tvrđave, kad kažemo Kalemegdan obično pomislimo na celokupnu Beogradsku tvrđavu.
Tvrđavu koja je u svolje okrilje prigrlila najveći Beogradski park, Vojni muzej, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Zoo vrt, crkvu sv. Ružice i kapelu sv. Petke, umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, sportske terene, ugostiteljske i druge objekte.

Beogradska tvrđava svoje korene vuče iz I veka, iz vremena tadašnjih Rimljana, koji su na ovom području podigli vojni logor i nazvali ga Singidunum. Početkom srednjeg veka zidine Singidunuma su bile napadane od raznih plemena te naseobina postaje granična oblast istočnog Rimskog carstva, odnosno Vizantije. Osvajanjem SIngiduma od strane Slovena i sve većim naseljavanjem Slovenskog stanovništa isčezava naziv Singidunum i pojavljuje se današnji naziv Beograd. Od tada zidine Beogradske tvrđave bivaju napadane i osvajanje. Na njma se grade Srpski odbrambeni bedemi, za kojima se, tokom druge polovine IX veka, ređaju Turske i Austrijske forrtifikacije.
Konačnim slomom Otomanskog carsva i predajom ključeva Beogradske tvrđave knezu Mihailu Obrenoviću, na Kalemegdanu 1867.godine, za kalemegdansku tvrđavu se nagoveštava mirnije i spokojnije razdoblje, koje biva narušeno tokom I svetskog rata. Tvrđava biva bombardovana, zgrade u njoj bivaju uništene a bedemi pretrpljuju znatna oštećenja. Tokom 1946.g tvrđava staje pod zaštitu države i postaje važan kulturno istorijiski spomenik u koji se ulažu značajna sredstva u obnovu i rekonstrukciju.

Share Code:

Srodni članci:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *